Iako joj geopolitička situacija ne ide na ruku jer sa Rusijom dijeli granicu dugu 1.300 kilometara, Finska je već napravila veliki korak – uspjela je postati članicom NATO-a.
Helsinki ne čeka da problemi eskaliraju, već se priprema za najgori scenario, piše Politico. Ova od Drugog svjetskog rata neutralna zemlja u aprilu 2023. godine pridružila se najjačem vojnom savezu, a sad je krenula u ozbiljnu pripremu građana i vojske za slučaj ruske invazije.
Prijetnja u vazduhu
“Međutim, prijetnja koja visi u vazduhu nije nužno dobra za njenu ekonomiju”, primijećuje Elisabeth Braw, stručnjakinja iz Atlantskog vijeća, međunarodne organizacije koja se bavi globalnim izazovima sa sjedištem u Vašingtonu.
Finska će morati da radi još jače kako bi zadržala interes investitora i izbjegla štetu koju negativan publicitet zbog geopolitičkih prijetnji može imati, a već ima po njenu ekonomiju.
U tome je glavni problem ove skandinavske zemlje. Šta će se dogoditi, niko sa sigurnošću ne može znati. Međutim, Finska svojim primjerom pokazuje kako se pametne i promišljene države postavljaju u trenucima geopolitičke krize. Finska, piše Braw u članku za Politico, mora javno govoriti o prijetnjama sa kojima se suočava i upozoravati svijet na moguće turbulencije. Također, mora uložiti sve napore da se pripremi za najgori scenario, što je već u velikoj mjeri i učinila.
U ovoj državi je obavezna vojni rok za muškarce, a prema podacima trenutno ima 280.000 vojnika i 900.000 obučenih rezervista u zemlji koja broji 5,6 miliona stanovnika.
Vojne baze i strateški objekti često su smješteni duboko pod zemljom, raspoređeni u obliku švajcarskog sira, sa složenom mrežom tunela ispod Helsinkija. Njihova Nacionalna agencija za hitne zalihe osigurala je strateške rezerve ključnih resursa, uključujući žitarice i gorivo, koje mogu zadovoljiti šestomjesečne potrebe zemlje.
Ali sve to izaziva strah kod investitora i zvanični Helsinki traži način da i ekonomiju učini otpornom, kao što je učinjeno sa stanovništvom i vojskom. Za primjer bi mogla poslužiti susjedna Švedska iz perioda Hladnog rata koja je u “ratnu pripravnost” uključila cijelu zemlju, pa i njen ekonomski sektor.
Ključne kompanije
Blizu 11.000 “ključnih” kompanija imale su posebne odnose sa vladom, što im je omogućilo da nastave rad čak i u slučaju invazije. Poruka je bila jasna: možete imati ogromnu vojsku, ali naše društvo i ekonomija nastaviće da funkcionišu uprkos svemu,piše N1
“Bila je to snažna poruka i djelovala je. Švedska ekonomija, uprkos ruskoj prijetnji, nastavila je da funkcioniše. Čak je i rasla”, poentirala je Braw.
Ovo je put kojim se Finska sada mora kretati. “Svaka zapadna zemlja sada treba uvjeriti investitore da može nastaviti, čak i ako joj Rusija ili neka druga zemlja pokuša nanijeti štetu”, zaključuje se u tekstu Politica.
Izvor vijesti: haber.ba