Tri mjeseca nakon pojave virusa korona počele su se pojavljivati i procjene međunarodnih institucija i ekonomskih eksperata o implikacijama širenja ovog virusa na globalnu ekonomiju. Međunarodni monetarni fond govorio je o najgoroj recesiji u koju svjetska ekonomija može ući zbog pandemije korone, a da bi trenutna faza mogla biti opasnija od perioda Velika depresija 1929. Na globalnom nivou, većina međunarodnih i domaćih institucija smanjila je očekivanja ekonomskog rasta za naredni period.
U skladu s tim, izraelsko ministarstvo finansija očekuje da će izraelska ekonomija krajem 2020. godine ući u recesiju, ostvarivši negativan rast od 2% (izjavio je Lev Drucker, glavni stručnjak tog ministarstva). Što bi, ako se desi, bilo najgore ekonomsko stagniranje od uspostave ove tvorevine.
Prognoze govore da će se stope nezaposlenosti u narednom periodu povećati na rekordni nivo, a krajem marta je već dostigao 22 posto, pored očekivanja da će se budžetski deficit povećati sa 3,7 posto BDP-a za 2019. godinu, na 7 posto do kraja 2020. Ukupno, Ministarstvo financija procjenjuje da će izraelska ekonomija zbog virusa korone pretrpjeti gubitak koji će premašiti 17 milijardi dolara.
Gdje leži problem
Unatoč industrijskom i tehnološkom razvoju i vojnoj snazi ekonomija izraela temelji se na nizu vanjskih faktora od kojih su najvažniji američka i evropska podrška. Tokom protekle dvije decenije, stabilnost indeksa izraelske ekonomije bila je usko povezana s tim faktorima. Primjerice, najveći dio stranih ulaganja u Izrael potječe iz Sjedinjenih Država i zemalja Evropske unije. Zato je, s obzirom na financijsku krizu koju su doživjele SAD i evropske zemlje, neizbježan pad dolaznih stranih investicija u narednom razdoblju.
Uslužni sektor je najveći sektor izraelske ekonomije, pokazuju podaci Svjetske banke i ovaj sektor čini 66,1 posto ukupnom bruto domaćeg proizvoda i zapošljava oko 77 posto ukupne radne snage. Doprinos industrijskog sektora dosegao je 31,4 posto BDP-a zemlje, a 20 posto ukupne radne snage radi u ovom sektoru. Industrijski sektor predstavlja tri četvrtine izraelskog izvoza, dok industrija privlači više od trećine ulaganja u zemlji.
Širenje virusa se nastavlja, što znači nastavak kretanja opskrbe i trgovine, zaustavljanje zračnog prometa, smanjenje globalne potražnje, te posljedično veliki utjecaj na proizvodni i izvozni sektor i veći deficit u trgovinskoj bilansi Izraela. Otprilike 40% ukupnog izraelskog izvoza čini izvoz dijamanata i elektronike, a pod finansijskom krizom neće biti velike potražnje za tim proizvodima, posebno u svjetlu gubitaka koje trpi globalna ekonomija, a to znači produbljenje krize izraelske ekonomije u narednom periodu.
Glavni izlaz iz ovih problema usko je povezan s obnavljanjem stabilnosti i rasta američke i evropske ekonomije. Vlada Izraela se nada povrataku globalnog ekonomskog rasta i brzom oporavak američke i evropske ekonomije tokom tekuće godine, jer bi to pomoglo bržem oporavku izraelske ekonomije.
Izvor vijesti: saff.ba