Predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željko Komšić kazao je da se povodom obilježavanja 25. novembra, Dana državnosti Bosne i Hercegovine, treba prisjetiti Prvog zasjedanja Zemaljskog antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja Bosne i Hercegovine koje je održano u Mrkonjić-Gradu.
– Državnost Bosne i Hercegovine obnovljena je u uslovima fašističke okupacije i terora domaćih kvislinga koji su se zanosili velikodržavnim i nacionalističkim idejama i programima. Oni, nažalost, još nisu poraženi, te i danas nastavljaju sa svojom politikom sijanja mržnje i politikom uništenja države BiH – kazao je.
Tvrdi da su prije 78 godina te politike na Prvom zasjedanju ZAVNOBiH-a doživjele politički, a nešto kasnije i vojni poraz.
– Pobjedu je odnijela antifašistička politika Narodnooslobodilačkog pokreta, na čelu s vrhovnim komandantom Josipom Brozom Titom, koja je oko sebe okupila najšire slojeve stanovništva i koja je bila integrativni faktor. Ta politika nije insistirala na ideološkim podjelama, nego na jedinstvu u otporu prema okupatoru i izdajnicima države. Zato je tada i uspjela – istakao je.
Naglasio je da uspjeh te politike nije bio samo u pobjedi civilizacije nad anticivilizacijom, premda je u simboličkom smislu najvažniji.
– Taj uspjeh bio je konkretan i opipljiv. Jedna od najvećih, i zapravo najvažnijih tekovina ZAVNOBiH-a, jeste početak izgradnje institucija Republike Bosne i Hercegovine – kazao je.
Bez institucija vlasti, koje su, istina, u samom početku bile samo političke, Komšić kaže da Bosna i Hercegovina ne bi mogla zaživjeti kao republika, niti bi ikada poslije postojala mogućnost za međunarodno priznanje Bosne i Hercegovine kao nezavisne države.
– Obilježje današnjice upravo su napadi na institucije države. Napadi dolaze upravo od onih politika koje su tokom agresije na Republiku Bosnu i Hercegovinu, na dijelu teritorije koju kontrolišu, suspendovali ZAVNOBiH. Prvo su ga suspendovali kao vrijednost čineći zločine protiv države i njenih građana, pa potom i zvanično kroz dokumente – istakao je.
Međutim, smatra da to nije bilo slučajno.
– Proglasiti nevažećim načela antifašizma koji je utkan u temelje državnosti mogla je samo ona skupština koja se i tada, poput nekih danas, nastojala postaviti iznad države te da je s te i takve pozicije razvlašćuje s ciljem uništenja. Historijsku ocjenu takve politike dale su presude međunarodnih sudova. Međutim, presude samo utvrđuju činjenice i ništa više od toga. Na nama koji smo za državu Bosnu i Hercegovinu ostalo je da izvučemo pouke – kazao je.
Komšić ističe da pouke nismo izvukli, jer smo ponovo dovedeni pred iste izazove.
– Pred izazov kako i na koji način spriječiti napade na institucije države, čija je izgradnja počela ZAVNOBiH-om, a pri tome očuvati ono što je poslije države najvažnije, a to je mir. Očuvati državu jedino će biti moguće ukoliko se ujedinimo i ukoliko konačno prestanemo da tolerišemo ili iznalazimo različite vrste opravdanja za one koji uopće ne kriju namjeru razvaljivanja države Bosne i Hercegovine – naglasio je.
Komšić smatra da za kontinuirano podrivanje institucija države nema opravdanja i da svako onaj ko pokušava da relativizuje ili opravda takvo postupanje ne čini dobro ovoj državi.
– Neprijatelji ove države moraju znati da nastavkom napada na njene institucije rizikuju sve, a neće dobiti ništa – smatra Komšić.
Mišljenja je da ZAVNOBiH u sebi sadrži još jednu važnu pouku koja kaže da historijsko iskustvo borbe za državu Bosnu i Hercegovinu uči tome da se prije svega, i u prvom redu, moramo osloniti na vlastite snage.
– Ni ovakva Bosna i Hercegovina, koja po dejtonskom Ustavu nastavlja svoj državno – pravni kontinuitet, nije nam poklonjena nego je izborena. Zato nikada ne smijemo gubiti iz vida sljedeće: kakvi god napadi na državu i njene institucije se provodili, ili kakva god se rješenja o definitivnoj etničkoj podjeli države nudila, ništa od toga se neće desiti ukoliko mi sami ne dignemo ruke od vlastite države – tvrdi Komšić.