Reis Kavazović: Očekuje nas puno izazova, dajmo povjerenje onima koji će izdržati sve jači politički pritisak

Očekuje nas vrijeme puno izazova za našu zajednicu i naš narod. Pred nama su izbori u državi, od kojih će mnogo toga zavisiti u budućnosti. Politička arhitektura Evrope se mijenja, a s njom će rasti i zahtjevi da se mijenja i politička arhitektura u Bosni i Hercegovini, u to nema nikakve sumnje – rekao je reisu-l-ulema Islamske zajednice (IZ) u Bosni i Hercegovini Husein ef. Kavazović na danas održanoj sjednica Sabora.

 

– Na početku želim istaknuti da smo i mi, u netom završenom pandemijskom razdoblju, u našem radu oprezno i odgovorno gradili planove i programe i realizirali ih, uz stalne korekcije i reprogramiranja. Pokušavali smo vjerski život muslimana držati na što višem mogućem nivou. Prošlu godinu obilježila je velika politička i sigurnosna kriza u našoj zemlji, izazvana i ohrabrena politikama iz našeg užeg i šireg okruženja, a koja je za posljedicu imala blokadu državnih organa i prijetnje secesijom koja traje. Aspiracije naših susjeda, njihovo neumjesno miješanje u sve i svašta i našoj zemlji, intenzivirano je invazijom Rusije na Ukrajinu – rekao je Kavazović.

 

Pokušaj zataškavanja zločina

 

Kako je kazao, danas se pred našim očima odvija veliki i brutalni vojni sukob na tlu Evrope.

 

– Slike ruskog razaranja ukrajinskih gradova, ubijanja i protjerivanja civila, prizori masovnih grobnica, opsjedanja gradova itd. podsjetili su nas, građane Bosne i Hercegovine, na agresiju kojoj smo bili izloženi prije tridesetak godina. Čak su nas objašnjenja i opravdavanja ovih zločina neodoljivo podsjetila na ona ista objašnjenja kojima se agresor na našu zemlju koristio, obmanjujući domaću i međunarodnu javnost, poricanjem i pokušajem zataškavanja zločina koje je počinio – istakao je Kavazović.

 

 

Prema njegovim riječima, uprkos činjenici da je u Haškom tribunalu, presudama desetinama političkih i vojnih predvodnika i izvršilaca agresije, dokazan i presuđen genocid nad Bošnjacima, kao i brojni zločini nad civilnim stanovništvom, s jedne, te udruženi zločinački poduhvat da se jedan narod protjera i podijeli suverena i međunarodno priznata zemlja u srcu Evrope, s druge strane, činilo se da sve ove godine nekim faktorima u međunarodnoj zajednici nije bilo sasvim jasno s kakvim politikama i ideologijama i s kakvim pojedincima i političkim diverzijama se suočava Bosna i Hercegovina svih ovih poratnih godina.

 

– Žalimo što je morala da se desi brutalna agresija na Ukrajinu, kako bi, svima koji to žele da vide, bilo sasvim jasno ko i zbog kakvih političkih planova i ciljeva opstruira normalnu uspostavu institucija države Bosne i Hercegovine i punu uspostavu njenog ustavno-pravnog poretka, kao i integriranje u zajednicu evropskih država. Svi građani ove napaćene zemlje s pravom se nadaju da će međunarodna zajednica iskoristiti svoje mehanizme i natjerati sve odgovorne u Bosni i Hercegovini da rade u tom cilju, a da će sve one koji se otvoreno svrstavaju na stranu agresivnih postupanja, rušilaca međunarodnog poretka, kazniti isključenjem iz političkog života. Danas smo svjedoci političkih pritisaka, a neki ne isključuju ni druge, na političkoj sceni u Bosni i Hercegovini od strane onih istih politika koje su devedesetih godina prošlog stoljeća izvršile brutalnu agresiju na našu zemlju – rekao je Kavazović.

 

Reis je naveo da je pitanje izbornog zakona postalo pitanje svih pitanja u nama susjednoj Hrvatskoj, koja se otvoreno miješa u politička pitanja u BiH, “vrši pritisak na naš narod, optužujući ga da uskraćuje politička prava hrvatskom narodu u Bosni i Hercegovini”.

 

– Sve to je popraćeno uvredama s najvišeg vrha države, od strane predsjednika ove zemlje. Istina je da Bosna i Hercegovina treba bolje zakone, ali njih treba da donose njeni politički predstavnici, bez prijetnji iz Hrvatske ili Srbije. Islamska zajednica u BiH se zalaže za jednakost svih građana Bosne i Hercegovine u državi, bez obzira na njihovo etničko porijeklo – pojasnio je Kavazović.

 

Kako je kazao, nakaradne podjele društva, po principu miletskog sistema s kraja XIX stoljeća, ne mogu biti osnova za modernu državu.

 

– Bosna i Hercegovina mora prevazići tu nakaradnu političku filozofiju etničkih podjela iz osmanskog perioda. Bošnjaci, posebno muslimani, članovi Islamske zajednice, uključeni u politički život naše zemlje, ovu zadaću treba da razumijevaju kao jednu od temeljnih vjerskih obaveza. Stvarati uvjete za politički ambijent u kojem će svi građani Bosne i Hercegovine živjeti u slobodi i demokratiji, uz puno poštivanje ljudskih, nacionalnih i vjerskih prava, obaveza je svakom muslimanu – posebno onom koji je na odgovornoj političkoj funkciji – rekao je Kavazović.