Bosna i Hercegovina trenutno ima 12 različitih zakona koji direktno uređuju slobodu okupljanja. Većina njih, ali i brojne lokalne politike koje itekako utiču na uživanje slobode mirnog okupljanja, nisu usklađene s važećim međunarodnim standardima ljudskih prava.
Jedini pozitivan primjer o regulisanom mirnom okupljanju dolazi iz Brčkog, gdje su u potpunosti usklađene odredbe zakonodavstva s međunarodnim standardima. Kada je riječ o “okupljanju u pokretu”, USK nije uskladio odredbe s međunarodnim standardima, a ostali kantoni, kao i RS to usklađivanje realizuju djelimično.
—
—
Misija OSCE-a je od 2017. do 2019. posmatrala 134 javna okupljanja širom zemlje, a od 2019. fokus je preusmjeren “na praćenje okupljanja u vezi s kontroverznim temama, kao i onih za koje je ocijenjeno da postoji mogućnost neopravdanih ograničenja prava na mirno okupljanje”.
Podsjećamo, u martu ove godine šef Delegacije i specijalni predstavnik EU u BiH Johann Sattler poručio je da je novi zakon o javnom okupljanju u Kantonu Sarajevo jedan od uslova za dalje evropske integracije.
Izvjesne primjedbe
Članica Komisije za pripremu nacrta zakona o javnom okupljanju pri MUP-u KS-a Sabina Bukva kaže za Oslobođenje da su osim predstavnika MUP-a KS-a, u radu Komisije učestvovali i predstavnici Uprave policije, međunarodne zajednice, EU, OHR-a, Ambasade SAD-a u BiH, te Komisije za sigurnost.
– Komisija je pripremila tekst nacrta koji je usaglašavan između odredbi koje su već bile u postojećem zakonu, onih koje su pripremljene u prethodnom sazivu, kao i pozitivnih praksi iz okruženja. Na nacrt su dostavljene određene primjedbe i sugestije međunarodne zajednice i određenih nevladinih organizacija. One se trenutno razmatraju i usaglašavaju, kaže Bukva.
Nacrt reguliše kompletnu proceduru za javno i mirno okupljanje u KS-u, od prijavljivanja, načina organizacije, obezbjeđenja, rokova, žalbenog postupka, do kaznenih odredbi.
– Jedina manjkavost prethodnog zakona je što je predviđao da se odrede određene lokacije za mirno okupljanje, a lokalne samouprave to nisu uradile, navodi Bukva.
Inače, sloboda okupljanja zagarantovana je i zajedničkim Smjernicama o slobodi udruživanja koje su razvili i predstavili OSCE/ODIHR i Venecijanska komisija, rezolucijama Vijeća UN-a za ljudska prava, te Evropskom konvencijom o ljudskim pravima, obavezujućoj za članice Vijeća Evrope.
Načelnik Sektora uniformisane policije MUP-a KS-a Džafer Hrvat kaže nam da su u pripremi dva zakona, o mirnim okupljanjima i o javnim priredbama i drugim oblicima okupljanja. Po njegovim riječima, primjedbe međunarodne zajednice i nevladinog sektora se odnose na obaveze organizatora.
– Stav međunarodne zajednice je da se potpuno liberalizuje, odnosno da se nekako amortizuje ili neutralizuje odgovornost organizatora javnog okupljanja, kaže nam Hrvat.
Jedno od većih okupljanja u Sarajevu bila je ovogodišnja treća Povorka ponosa, koja je zbog toga što su 52 ulice bile zatvorene izazvala brojne reakcije javnosti i stranaka, koje su najavile podnošenje inicijative za donošenje propisa kojim bi se precizirali dozvoljeni prostori i lokacije za javna okupljanja.
Članica Organizacionog odbora Povorke Lejla Huremović kaže za Oslobođenje da bi svi zakoni u BiH, uključujući i Zakon o mirnom okupljanju u KS-u, trebali biti usklađeni sa evropskim standardima, trebali poštovati mogućnost slobode okupljanja i ne bi trebali imati dodatnih restrikcija za organizatore.
– Jednostavno, da država obezbijedi sve neophodne uslove da se jedan protestni skup desi. U zadnjih mjesec dana određene stranke iz KS-a najavile su da će se raditi na izmjenama i dopunama zakona o javnom okupljanju koji će biti mnogo restriktivniji čak i od trenutnog koji je ionako restriktivan. To nas jako zabrinjava i vraća u daleku prošlost gdje će država, odnosno Kanton, kontrolisati bilo koje javno okupljanje koje njima ne odgovara. Čini mi se da određenim strankama u KS-u ne odgovara da LGBT osobe ostvare zagarantovano pravo na javno okupljanje, napominje Huremović.
Sve to, zaključuje ona, govori da “postoje ozbiljne desničarske struje koje žele fašistički ograničiti ljudska prava, odnosno pravo bilo koje grupe u društvu da iskaže svoj stav i nezadovoljstvo kada su u pitanju vlasti u Kantonu”.
– Apelujemo na to da se kantoni ugledaju na Brčko i da usvoje zakon u skladu sa evropskim standardima, po kojem će bilo koja grupa u bh. društvu imati pravo da se slobodno okupi i plati namete za obezbjeđivanje skupa, kaže Huremović.
—
—
A Brčko je 2020, zahvaljujući višemjesečnoj saradnji s Misijom OESC-a, OHR-om, Delegacijom EU i specijalnim predstavnikom EU, te Ambasadom SAD-a u BiH, po riječima Dževide Hukičević, portparolke Policije distrikta, dobilo propis usklađen s međunarodnim standardima kojim se omogućava, podržava i štiti sloboda mirnog okupljanja. Imajući u vidu da su relevantni međunarodni standardi poštovanja ljudskih prava ugrađeni u Zakon, taj pozitivan primjer pozdravljen je zajedničkom izjavom predstavnika međunarodne zajednice.
Bez zabrana
– Zakonom je pojednostavljena procedura prijave mirnog okupljanja Policiji distrikta, smanjene su obaveze organizatora i voditelja, a prekršajne kazne svedene na minimum. Propis je prepoznao i prava medija i posmatrača, što također, predstavlja novitet u pravnom sistemu distrikta, napominje Hukičević.
Policija distrikta od dana stupanja na snagu propisa nije imala zabrane mirnih okupljanja.
Inače, za javna okupljanja čak se ne smije tražiti odobrenje, nego se vrši prijava. Veoma važno je da se zna ko i šta organizuje, a ne smije se zanemariti i da postoje spontana okupljanja, rekla je ranije ombudsmanka za ljudska prava BiH Jasminka Džumhur.
A spontana okupljanja zakoni u BiH ne prepoznaju. S tim se posebno bore članovi neformalne grupe Pravda za Davida, jer kada traže odobrenje, bivaju odbijeni, a kada se okupe spontano, dešava se i da budu rastjerani ili privedeni. U Banjoj Luci Grad je odredio dva mjesta za okupljanje – Trg Krajina i Park Mladen Stojanović.
Klub NiP-a u Skupštini Kantona Sarajevo ranije je najavio inicijativu za donošenje propisa kojim će se dodatno precizirati prostor za javna okupljanja u Sarajevu. Za to traže podršku svih stranaka i pojedinaca u Skupštini da bi spriječili i zaustavili saobraćajni kolaps i blokade grada koje se, kako ističu, često dešavaju.
Izvor vijesti: oslobodjenje.ba