Višestoljetne aspiracije za stvaranjem „velike Hrvatske“ koja obuhvata ogromnu teritoriju Bosne i Hercegovine ponovno se aktiviraju početkom devedesetih godina prošlog stoljeća. Na sastanku održanom u prvoj polovini novembra 1991. godine u Grudama usvojeni su mnogi zaključci s posebnim osvrtom na to da hrvatski narod u Bosni i Hercegovini mora u narednom periodu povesti decidnu aktivnost koja treba dovesti do realizacije višestoljetnog sna, a to je zajednička država Hrvatske za što se prvi zalagao Pavao Vitezović još u 17. stoljeću.
Da bi se uspjeli ostvariti takvi ciljevi potrebno je bilo da se pristupi formiranju političkih akata i proglašenju hrvatske države u Bosni i Hercegovini, te sprovođenju referenduma o priključenju Republici Hrvatskoj i njenim povijesnim, „mogućim granicama“. Dakle, hrvatski narod u Hercegovini, kao i u Srednjoj Bosni se morao zalagati za nepostojeću Bosnu da bi se implentirao cilj tadašnjeg zvaničnog političkog vrha Republike Hrvatske, predvođenim Franjom Tuđmanom.
Prema tome, u novembru 1991. dolazi do formiranja tzv. „Hrvatske zajednice Herceg-Bosne“ čiji su zvaničnici opstruirali provođenje i održavanje referenduma za nezavisnu i suverenu Bosnu i Hercegovinu. Kreator zločina u Ahmićima, ratni zločinac Dario Kordić je bio temeljni kočničar u pokušaju spriječavanja da se održi referendum o nezavisnosti naše domovine. Prvi udar HVO je izvršio na Armiju Republike Bosne i Hercegovine u januaru 1993. godine. Bilo je mnogo iznenađenja u prvim danima sukoba, posebno u Konjicu, Prozoru, ali u kasnijem periodu uslijedili su porazi za porazom kada je u pitanju Hrvatsko vijeće odbrane. Jedan od najkrvavijih zločina dogodio se na današnji dan prije 31. godinu u selu Ahmići u Vitezu kada su u jutarnjim satima započeti napadi na civilno bošnjačko stanovništvo. Dan prije hrvatsko stanovništvo je napustilo selo.
Tokom tog aprilskog krvavog dana nastradalo je ukupno 116 Bošnjaka. Za strašne zločine u Ahmićima odgovarao je Dario Kordić, nekadašnji visoki funkcioner Hrvatske demokratske zajednice koji je javno izjavio da se ne kaje za smrt nevinih bošnjačkih civila te da bi sve ponovio, kao i Tihomir Blaškić te drugi. Krvavi sukob između Bošnjaka i Hrvata zaustavljen je 18. marta 1994. godine, kada je i potpisan Washingtonski sporazum.
Uskvijesti. ba Aldin Nesimović