Obilježavanje 27. godišnjice početka raspuštanja koncentracionog logora Manjača

”Koncetracioni logor Manjača formiran je na vojnom poligonu iznad Banja Luke, 1991. godine u kom periodu je služio zatvaranju zarobljenih Hrvata s ratišta u Republici Hrvatskoj. Nakon otpočinjanja ratnih dejstava i agresije na Republiku Bosnu i Hercegovinu, ovaj logor osposobljen je za zatvaranje logoraša bošnjačke i hrvatske nacionalnosti iz obližnjih općina Sanskog Mosta, Ključa, Prijedora, Kotor Varoši, Doboja, Mrkonjić Grada, Šipova, Banja Luke”, podsjetili su iz Saveza logoraša BiH.

Dodali su kako su logoraši u ovom logoru držani u krajnje nehumanim i životinjskim uvjetima, u štalama koje su prije toga korištene za smještaj životinja.

Tučeni su i zlostavljani svakodnevno, davane su im količine vode i hrane jedva dostatne za biološki opstanak, a tjerani su i na prisilan rad.

”Više logoraša je u ovom logoru brutalno ubijeno, a u sklopu ovog poligona pronađene su i masovne grobnice gdje su tijela ubijenih skrivana od očiju javnosti. Kroz logor je prošlo oko 5.000 logoraša, civila Bošnjaka i Hrvata”, navodi se u saopćenju.

Dodaje se kako je 14. novembra 1992. godine puštena veća grupa starijih i maloljetnih logoraša iz logora Manjača. Mjesec dana kasnije logor je rasformiran, jedan broj logoraša je razmijenjen, dok je određen broj logoraša prebačen u logor Batković kod Bijeljine.

Nedugo poslije toga logor Manjača je ponovo formiran i bio u funkciji sve do 1996. godine. Za ratne zločine, uključujući i one počinjene u logoru Manjača, pred MKSJ u Hagu, Sudom BiH, Županijskim sudovima u Splitu i Zagrebu i Okružnim sudom u Banjoj Luci osuđeni su Milomir Stakić (40 godina zatvora), Radoslav Brđanin (30 godina), Nikola Kovačević (12 godina), Mirko Graorac (15 godina), Dane Lukajić (šest godina), Željko Bulatović (11 godina), Siniša Teodorović (osam godina) i Zoran Gajić (šest godina zatvora).

Izvor:Bihac ratne fotografije.