DW se osvrće na žestoku raspravu u Poljskoj, koju je pokrenula ta odluka.
Postoje mjesta na poljskom tlu, koja imaju dubok značaj ne samo za Poljake, već i za Židove i mnoge ljude u državi Izrael, a ta su mjesta koncentracijski logori i logori za istrebljenje u kojima su njemački nacisti tokom Drugog svjetskog rata ubili milione Židova.
Ovo donekle objašnjava nedavnu žestoku raspravu o tome treba li izraelskom premijeru Benjaminu Netanjahuu — kojeg traži Međunarodni kazneni sud (ICC)— omogućiti siguran prolaz da prisustvuje 80. godišnjici oslobađanja Auschwitza 27. januara.
Govreći o “apsolutno izvanrednim okolnostima”, poljski predsjednik Andrzej Duda je 9. januara zatražio od premijera Donalda Tuska i njegove vlade da zajamče sigurno postupanje prema Netanjahuu ako odluči sudjelovati u događaju.
Iako Netanjahu zapravo ne planira lično prisustvovati – kao što je Times of Israel potvrdio 9. januara – odluka je naišla na protivljenje i proteste u Poljskoj.
ICC-ov nalog za hapšenje Netanjahua
ICC je međunarodni sud zadužen za procesuiranje pojedinaca osumnjičenih za genocid, zločine protiv čovječnosti i ratne zločine.
Prošlog oktobra je izdao nalog za hapšenje izraelskog premijera i njegovog bivšeg ministra obrane Yoava Gallanta, optužujući ih za ratne zločine i zločine protiv čovječnosti u Pojasu Gaze.
Izrael nije član ICC-a. Poljska je, međutim, članica utemeljiteljica i zakonski je obavezna izvršiti nalog.
U rijetko viđenom slaganju između vlade i predsjednika, vlada Donalda Tuska istog je dana donijela rezoluciju koja je podržala Dudin zahtjev.
U rezoluciji se, međutim, ne spominje Netanjahu po imenu, što je razumljivo s obzirom na to da izraelski premijer ove godine nije izrazio namjeru doći na komemoraciju.
Dakle, zašto je poljska vlada uopće donijela rezoluciju?
‘Počast židovskom narodu’
U rezoluciji, koju je usvojila poljska vlada, navodi se da je garancija sigurnosti za izraelske predstavnike “dio odavanja počasti židovskom narodu. Milijuni njegovih kćeri i sinova bile su žrtve Holokausta koji je počinio Treći Reich”.
Tusk je sam rekao da je slučaj “vrlo delikatan”.
“S jedne strane,” rekao je, “imamo presudu međunarodnog suda, ali s druge strane, potpuno mi je jasno da bi svaki predstavnik izraelskih vlasti trebao imati sva prava i osjećaj sigurnosti prilikom posjete logoru Auschwitz, posebno na godišnjicu (njegovog oslobođenja).”
Bivši šef ICC-a: Poljska obavezna izvršiti nalog
Jedan od prvih istaknutih kritičara odluke vlade u Varšavi bio je ugledni poljski sudac Piotr Hofmanski, koji je i sam bivši predsjednik ICC-a.
Hofmanski je istaknuo bezuvjetnu obavezu Poljske prema međunarodnom pravu i izvršavanju naloga Međunarodnog suda. Naglasio je, međutim, da poljske vlasti do sada nisu prekršile zakon i da će to učiniti samo ukoliko Netanjahu kroči na poljsko tlo, jer neće biti uhapšen.
Protivljenje u cijelom političkom spektru
Rezolucija kojom se obavezuje da ga neće uhititi naišla je i na široko protivljenje u cijelom poljskom političkom spektru.
Novinari, stručnjaci, blogeri, politički komentatori, pravosudni organi i opozicija – od krajnje ljevice do krajnje desnice – osudili su takvu odluku, makar iz različitih razloga.
Rezolucija je izazvala negodovanje među ljevičarskim aktivistima i političarima te pristašama palestinskog pitanja.
“Ne u moje ime” objavio je Adrian Zandberg, čelnik poljske ljevičarske stranke Razem (Zajedno), na platformi X (bivši Twitter).
Javno protivljenje i protesti
Takav se stav odrazio i na ankete.
Istraživanje javnog mnijenja, koje je naručio poljski medij Wirtualna Polska a proveo United Surveys, pokazalo je da gotovo 60% ispitanika smatra da bi Poljska trebala uhapsiti izraelskog premijera ako prisustvuje ceremoniji komemoracije u Auschwitzu. Samo 24,2% bilo je za pružanje garancije Netanjahuu da neće biti uhapšen, neodlučnih je 16,6%.
Propalestinski aktivisti organizirali su prosvjed u Varšavi, tijekom kojeg je nekoliko stotina ljudi skandiralo “Uhapsite Netanyahua!” i “Poljska vlada ima krvave ruke.”
Grupa nevladinih organizacija, uključujući inicijativu Istok (Gen-Z organizacija koja se bori za socijalnu pravdu i protiv klimatskih promjena), Akcija za demokraciju i Svepoljski ženski štrajk, također je napisala otvoreno pismo tražeći od Tuska da povuče rezoluciju.
Otvoreno pismo udruge odvjetnika
Poljsko Vrhovno odvjetničko vijeće također je apeliralo na predsjednika i vladu da se bezuvjetno pridržavaju vladavine prava i provode je ne samo riječima već i djelima.
U otvorenom pismu Vijeće je naglasilo da se presude sudova i međunarodnih tribunala ne smiju promatrati kao stvar izbora, te da bi neizvršenje naloga ICC-a potkopalo “povjerenje građana u vladavinu prava u Poljskoj ” i opasno je — čak i ako to diktira vanjska sigurnost zemlje.
Uloga SAD-a
Referenca na vanjsku sigurnost zemlje mogla je biti odgovor na medijska izvješća o drugom navodnom motivu, koji stoji iza rezolucije.
Uhićenje čelnika izraelske vlade na najozloglašenijem i najsimboličnijem mjestu Holokausta nedvojbeno bi izazvalo međunarodni protest i žestok odgovor administracije predsjednika SAD-a Donalda Trumpa, snažnog saveznika i Poljske i Izraela.
Poljski mediji citirali su anonimne izvore bliske vladi, koji su tvrdili da je rezolucija uglavnom usmjerena na sprječavanje vrlo realnog rizika od krize u američko-poljskim odnosima na početku druge administracije Donalda Trumpa.
Štoviše, 9. januara, Zastupnički dom američkog Kongresa usvojio je prijedlog zakona, kojim se prijeti nametanjem sankcija protiv svakoga ko pomaže ICC-u u procesuiranju američkih građana ili američkih saveznika — uključujući Izrael.
Je li predsjednik postavio zamku Donaldu Tusku?
Htio to ili ne, predsjednik Duda, koji bi trebao otići s dužnosti na kraju svog drugog mandata u avgustu ove godine, stvorio je tešku situaciju za Vladu četiri mjeseca uoči predsjedničkih izbora.
Ovi bi izbori, naime, mogli dobro odrediti hoće li premijer Tusk imati saveznika u predsjedničkoj palači i, prema tome, potencijalno lakši put za provedbu svojih predizbornih obećanja ili će morati sarađivati s drugim predsjednikom, povezanim s opozicionom strankom Pravo i pravda (PiS).
Rezolucija, koju su usvojili Tusk i njegova vlada, mogla bi njegovog saveznika i preferiranog predsjedničkog kandidata Rafala Trzaskowskog ne samo koštati glasova, već je možda i narušila kredibilitet Poljske na globalnoj sceni – sa značajnim izuzetkom odnosa sa Trumpovom Bijelom kućom.
Izvor vijesti: haber.ba