Predsjednici Ustavnog suda Bosne i Hercegovine Seadi Palavrić zbog starosne granice, od 10. novembra prestaje mandat sutkinje Ustavnog suda BiH, a s obzirom na to da Sud radi gotovo na ivici kvoruma, kako bi se omogućilo nesmetano funkcioniranje, Ustavni sud BiH je dopunio pravila što je omogućilo da sudija Ustavnog suda ostane na toj poziciji i nakon navršenih 70 godina u slučaju da do tada ne bude izabrana njegova zamjena.
Ipak, već sada je izvjesno da će taj proces trajati duže nego što se moglo očekivati.
Sjednica na kojoj bi Radna grupa za provođenje postupka izbora sudije Ustavnog suda BiH pri federalnom parlamentu bila konstituirana zakazana je za 14. novembar, a ovo tijelo ukoliko bude konstituirano, trebalo bi utvrditi tekst konkursa i raspisati ga.
Javni konkurs
Predsjedavajući Zastupničkog doma Parlamenta Federacije BiH Dragan Mioković kazao je da on nije član te Radne grupe, ali poznavajući procedure pretpostavlja da će na tom sastanku biti dogovoreni detalji oko raspisivanja javnog konkursa. Kaže da će taj javni oglas biti raspisan na način kako to propisuje Ustav i zakon.
– Nakon toga će biti izvršena provjera formalno da li podnosioci prijava zadovoljavaju formalno pravne uslove a nakon toga će se prostupiti vršenju, intervjua sa kandidatima. Nakon čega će Radna grupa Komisiji za izbor i imenovanje dostaviti listu kandidata pa će Parlamentu biti dostavljen najbolje rangirani kandidat – rekao je Mioković.
Potpredsjednik FBiH Igor Stojanović rekao je da ne zna da li će se ovo politizirati koliko je to bilo u javnom prostoru kada je bio izbor Marina Vukoje.
– Ali u svakom slučaju smatram da sve procedure koje se propisuju na koji način se bira sudija moraju biti zadovoljene – rekao je Stojanović.
Situacija u RS
Popunjavanje Ustavnog suda iz RS još je komplikovanije i opterećenije politiko, a predsjednik bh. entiteta RS Milorad Dodik je ultimativan. Naime, on insistira na tome da iz Ustavnog suda strane sudije potpuno odu i to uvjetuje opstankom koalicije na državnom nivou.
Kako je rekao Dodik, sasvim opravdano to pitanje poteže.
– To je ovakva procedura, mi ćemo to predlagati jer imamo pravo, a oni će to odbijati, a mi ćemo isto po uzoru na njih, kada oni nešto predlože i mi ćemo odbijati pa ćemo vidjeti dokle će to ići – izjavio je Dodik.
Ipak, struka upozorava da su ustavni sudovi u svijetu centralne institucije za zaštitu ustavnog poretka i koncepta vladavine prava i da su izuzeti od pritisaka, naročito političkih
Asistent na Pravnom fakultetu UNSA Miloš Davidović kazao je da ono što je suština jeste da se jedan od klasičnih vidova političke neodgovornosti i političke nekulture ispoljava u vidu pasivnog držanja zakonodavnih organa kada je u pitanju izbora sudija u Ustavni sud BH.
– To smo vidjeli kada je u pitanju izbor sudija Ustavnog suda koji dolaze iz RS, s druge strane vidimo to i u slučaju Federacije kada se čekalo na izbor sudije 20 mjeseci – kazao je.
Ostanak stranih sudija
Dekanesa Pravnog fakulteta u Zenici Larisa Velić izjavila je da ono što je bitno istaći i što se često dovodi u pitanje, jeste ostanak stranih sudija u BiH. Velić smatra da oni moraju ostati dok ova država ne postane stabilna, da Ustavni sud se bavi najvažnijim pitanjima u BiH i da nam je Ustavni sud danas garant uopšte postojanja pravne države u BiH.
Ustavni sud BiH je neizostavna instanca za svakoga ko pravdu nije zadovoljio u državi nego pravni lijek mora tražiti na međunarodnim sudovima, a nefunkcioniranje Ustavnog suda BiH onemogućava i žalbe u Strasbourgu.
Izvor vijesti: haber.ba