“Sve će biti dobro”, poručivali su prvih dana karantene. Tri sedmice kasnije, pjesma je prestala, a društveni nemir se gomila u velikom dijelu populacije, posebno u najsiromašnijem jugu, dok nacija shvaća kako ništa nije dobro, piše “Guardian”.
“Više ne pjevaju i ne plešu na balkonima”, rekao je Salvatore Melluso, svećenik u crkvi koju vodi Caritas u Napulju, piše “Index“.
“Sada se ljudi boje još više, ne toliko virusa, nego siromaštva. Mnogi su bez posla i gladni su. Dugi su redovi u javnim kuhinjama”, rekao je svećenik.
Na talijanskom jugu je bilo puno manje slučajeva koronavirusa u poređenju sa regijama na sjeveru koje su prošle najgore. Ipak, pandemija i na jugu ostavlja ozbiljne posljedice na svakodnevni život.
Tenzije se šire najsiromašnijim regijama na jugu, u Kampaniji, Kalabriji, Siciliji u Pugliji. U isto vrijeme ljudi ostaju bez hrane i novca. Guardian piše i kako je prijavljeno kako su neke manje trgovine hranu morače davati besplatno, a policija obilazi veće trgovine i pazi na krađe. Oni koji su samozaposleni, a i oni koji rade na ugovore koji ne garantiraju socijalne beneficije su ostali bez plaća, a brojni mali poslodavci su zatvorili svoje poslove i pitanje je hoće li ih i kada otvoriti ponovno.
Konobar iz Palerma: Ovo će nas baciti na koljena
S Guardianom je razgovarao konobar iz Palerma, koji više ne prima plaću.
“Očito je, zbog karantene, restoran zatvoren. Imam ženu i dvoje djece i živimo od ušteđevine. Ali ne znam koliko će nam to potrajati. Tražio sam od banke da mi odgodi rate kredita, ali odbili su. Ova će nas situacija baciti na koljena”, rekao je.
Posljedice zatvaranja, koje će biti produženo najmanje do 13. aprila, utjecat će na 3,3 miliona ljudi koji u Italiji rade na crno, od čega je više od miliona u južnim regijama.
“Zapravo, ne znamo koliko ljudi radi na crno, ovo je samo procjena”, rekao je Giovanni Orsina, profesor političkih znanosti na sveučilištu Luiss u Rimu.
“Ipak, velik broj ljudi živi iz dana u dan, radeći povremeno. Puno je i vlasnika dućana, ljudi koji rade samostalno, koji imaju nekakve rezerve koje će uskoro potrošiti dok su u izolaciji”, rekao je.
Gradonačelnik Catanije: Očekivali smo više, ovo je kikiriki
Dok se nemir u društvu širi sve više, talijanski premijer je objavio kako je 4,3 milijarde eura iz fonda za solidarnost pušteno općinama te kako će još dodatnih 400 miliona eura biti pušteno gradonačelnicima a služit će za kupone za hranu. Sve to je nedovoljno, šiše Guardian, a potvrđuje gradonačelnik Catanije, Salvo Pugliese.
“To apsolutno nije dovoljno. Očekivali smo više i nadamo se da će vlada naći način. Situacija je jako osjetljiva, značajan dio populacije uopće nema prihoda. Oni koji su prije živjelo dostojanstveno su sada u problemima”, ispričao je.
Jedan od problema je u tome što su 4,3 milijarde eura trebale biti puštene gradonačelnicima u svibnju, a velik dio sredstava je već namijenjen za druge potrebe.
“Ako vlada očekuje da ovim novcem hranimo ljude, onda nećemo imati novca ni za što drugo”, rekao je Orsina.
“Ako ovih 400 miliona eura podijelimo na općine, to je kikiriki. Problem je prebačen na gradonačelnike, Talijani će sada od njih tražiti novac koji ima ne mogu dati. Očekivanja su stvorena, a neće moći biti ispunjena”, zaključio je.
Strahuje se od mafije: Kad ljudi jednom počnu raditi za njih, više ne prestaju
Guardian dodaje kako ima znakova kako kriminalci iskorištavaju situaciju. U tijeku je istraga aktivnosti Facebook grupe “Nacionalna revolucija”; koja potiče ljude da pljačkaju prodavnice.
“Ljudi iz te grupe su oni koji su prije zatvaranja svega živjeli od tih pljački. Ali sada ne mogu pljačkati ništa drugo osim trgovina namirnicama i ljekarni. Ti ljudi obično, zbog prevelikog siromaštva preživljavaju od pljačkanja, ali sada im ne ide najbolje”, rekao je izvor iz protuterorističke policijske jedinice na Siciliji, Digosa.
Leoluca Orlando, gradonačelnik Palerma. je zatražio od vlade da uspostavi osnovni prihod za preživljavanje, za najsiromašnije građane, jer strahuju da bi kriminalci mogli promovirati kaznena djela.
“Kriminalci imaju puno novca i sada bi ljudi mogli početi raditi za njih. Jednom kada počnu, neće prestati”, dodao je Orsina.
Birokratija je pravi neprijatelj ove zemlje
U međuvremenu, porezi za male poslodavce su samo odgođeni, nisu ukinuti a poslodavci moraju naći novac koji će kasnije isplatiti na taj račun. Oni koji ne mogu se suočavaju s teškom birokracijom.
“Birokratija je pravi neprijatelj ove zemlje, a u krizi je taj problem nemoguće riješiti”, rekao je Massimiliano Panarari, profesor Univerziteta Luiss.
“Ljudi su možda pokušavali ostati pozitivni va početku epidemije i karantene, ali sada se njihov misli vraćaju u gorku stvarnost i užasno krhku zemlju”, zaključio je.
Izvor vijesti: haber.ba